Poremećaji ishrane

blog-slika1.jpg

Način života se poslednjih decenija ubrzano menja. Menja se i način ishrane. Problemi nastali poremećajima ishrane postojali su i ranije; i dalje postoje, a javljaju se i novi. Pormećaji ishrane imaju emocionalne i fizičke posledice. Sve je više pojava u vezi sa režimom ishrane, koje su namerno uvedene, i u razumnoj meri bi bile korisne, ali su prerasle u ekstrem. Zdrava ishrana ili fizička aktivnost na primer, visoko su cenjene, ali ne treba da postanu preterana okupacija i opsesija.

Prema svetskoj zdravstvenoj organizaciji WHO (World Health Organisation) zvanično je prepoznato čak 10 poremećaja isharane.

  1. Anoreksija nervoza

Neki od najčešćih simptoma ovog poremećaja su:

Anoreksija nervosa je poremećaj ishrane koji karakteriše gubitak težine (ili nedostatak odgovarajućeg povećanja telesne težine kod dece uperiodu rasta); teškoće u održavanju odgovarajuće telesne težine u odnosu na visinu, uzrast i gađu; takođe je u velikom broju slučajeva prisutna neadekvatna predstava o svom telu. Ljudi koji boluju od anoreksije generalno ograničavaju broj kalorija i vrste hrane koju jedu. Neki ljudi sa ovim poremećajem takode kompulsivno vežbaju, vrše pražnjenje putem povraćanja i/ili laksativa i/ili se prejedaju.

U ciklusima izgladnjivanja kod anoreksije, telu se uskraćuju esencijalni nutrijenti potrebni za normalno funkcionisanje. Zato je telo je prisiljeno da usporava sve svoje procese da bi sačuvalo energiju, što je dovodi do ozbiljnih medicinskih posledica.

Telo je često otporno na stres izasvan ovim poremećajem ishrane, a laboratorijski testovi mogu izgledati zadovoljavajuće čak iako je neko pod visokim smrtnim rizikom. Disbalans elektrolita može dovesti do smrtnog ishoda bez znaka upozorenja, a takođe može i srčani udar. Zbog toga je izuzetno važno razumeti različite načine na koje poremećaji ishrane utiču na telo.

  1. Bulimija

Neki od najčešćih simptoma ovog poremećaja su:

Bulimija je ozbiljan, potencijalno smrtno opasan poremećaj u ishrani koji karakterišu ciklusi prejedanja i kompenzacionih ponašanja, kao što je izazivanje povraćanja osmišlljeno kao bi se neutralisla „šteta“izazvana prejedanjem.

Ponavljajući ciklusi prejedanja i čišćenja kod bulimije mogu uticati na ceo digestivni sistem i mogu dovesti do poremećaja ravoteže elektrolita i hemijskih elemenata u telu koji utiču na srce i funkcije vitalnih organa.

  1. BINGE poremećaj ishrane koji se odnosi na kompulsivno prejedanje

Neki od najčešćih simptoma ovog poremećaja su:

Prejedanje se smatra teškim poremećajem ishrane, opasnim po život. Međutim, može se lečiti i izlečiti. Karakterišu ga ponavljajuće epizode konzumiranja velikih količina hrane (često vrlo brzo i do tačke neugodnosti); osećaj gubitka kontrole tokom prejedanja; nakon toga osećaj stida, sramote i osećanja krivice; povremeno se pribegava merama pražnjenja kao što je povraćanje.

Zdravstveni rizici od poremećaja prejedanja najčešće su povezani sa kliničknom gojaznošću i nošenjem stigme gojaznosti... Većina ljudi koji su obeleženi klinički gojaznima nemaju poremećaj ishrane. Međutim, kod osoba sa poremećajem ishrane prejedanja do dve trećine su obeležene klinički gojaznim, iako se ovaj poremećaj može dijagnostikovati u kod osoba bilo koje težine.

  1. Ostali neklasifikovani poremećaji ishrane ( Otherwise Specified Feeding or Eating Disorders (OSFED) )

Ovakva dijagnoza se prema WHO odnosi na širok spektar poremećaja ishrane. Mogu se javiti različiti simptomi koji se javljaju i kod drugih poremećaja ishrane.

Vrlo začajan podatak za dijaagnozu je da je samopoštovanje je prekomerno povezano sa predstavom o telu.Srprovođenje različitih dijeta (smanjenje količine ili vrste konzumirane hrane). Postoji izražena ptreba da se unesene kalorije „sagore“...

Zdravstvene posledice OSFED-a zavise delom od poremećaja ponašanja u ishrani. Važno je prepoznati da je OSFED ozbiljan kao i drugi poremećaji u ishrani i da se ne trebaja potcenjivati. Zdravstvene posledice OSFED-a se teže dijagnoszifikuju. Najvažnija stvar na koju se treba obratiti pažnja su stavovi o hrani i težini koji su u sukobu sa produktivnim, zadovoljavajućim životom.

  1. Disfunkcionalni restriktivni poremećaj unosa hrane

Neki od najčešćih simptoma ovog poremećaja su:

Disfunkcionalni restriktivni poremećaj unosa hrane, sličan je anoreksiji jer oba poremećaja uključuju ograničenja u količini i / ili vrstama hrane, ali za razliku od anoreksije, kod ovog poremećaja ne postoje brige u vezi se oblikom ili veličinom tela niti postoji strah od debeljine.

Kod ovog poremećaja telu su uskraćene osnovne hranjive materije za normalno funkcionisanje. Telo je prisiljeno da usporava sve procese da bi sačuvalo energiju, što je dovodi do ozbiljnih medicinskih posledica.

  1. Kompulsivno unošenje nehranljivih supstanci (bez hranljive vrednosti) – PICA - Psychological DIsorder Characterized by an Appetite for substances that are largely non-nutritive

Neki od najčešćih simptoma ovog poremećaja su:

Tipične supstance koje se unose variraju u odnosu na godine i dostupnost supstanci. Supstance mogu biti nešto kao papir, sapun, tkanina, kosa, žica, vuna, zemlja, kreda, talk, boja, guma, metal, kamenčići, ugalj, pepeo, glina, skrob ili led.

Početak lečenja odnosi se ispitivanje nedostataka mineralnih ili hranljivih materija i regulaciju problema.

  1. Poremećaj preživanja (ponovnog obrađivanja iste hrane)

(Rumination disorder – ne treba na ENG – preživanje je dobra reč)

Neki od najčešćih simptoma ovog poremećaja su:

Hrana može biti ponovo žvakana, ponovo gutana ili ispljunuta. Osobe sa ovim poremećajem uglavnom deluju kao da nisu pod stresom, da ne ulažu napor, nisu uznemireni niti im se išta gadi.

  1. Ortoreksija

Neki od najčešćih simptoma ovog poremećaja su:

Termin "ortoreksija" je osmišljen 1998. godine i podrazumeva opsesiju sa pravilnim ili "zdravim" jelom. Iako su svesni i posvećeni hranjivojvrednosti hrane, to ne predstavlja problem sam po sebi, ljudi sa ortoreksijom postaju do te mereopterećeni takozvanom "zdravom ishanju" da mogu sebi nauditi.

  1. K ompulsivno vežbanje

Neki od najčešćih simptoma ovog poremećaja su:

  1. D iabulimija

Neki od najčešćih simptoma ovog poremećaja su:

Dijabulija je medijski izraz koji se odnosi na poremećaj ishrane kod osobe sa dijabetesom, tipično tipa I, pri čemu osoba namerno ograničava insulin kako bi izgubila težinu.

Čovekovo telo je iznenađujuće otporno, a ljudi sa dijabulijom često uspevaju da funkcionišu sa mnogo višim krvnim šećama i u velikoj meri ugrožavaju zdravlje. Glavne posledice dijabulimije obično se odnose na produženi povišen šećer u krvi. Komplikacije mogu biti teške i nepovratne, tako da su adekvatni tretmani i rano otkrivanje vrlo važni.

Treba biti siguran da problemi poremećaja ishrane postoje i da daju ozbiljne posledice. Nadalje, osoba sa simptomima koji ukazuju na poremećaj ishrane treba da osvesti istinu. Važno je da sama to primeti i ukaže na mogućnost svom lekaru, koji će je dalje uputiti odgovarajućim specijalistima.

Osobe bez pomenutih simptoma bi trebalo preventivno da se pridržavaju principa zdrave ishrane. Najbolje je da slede uputstva data od kompetentnih stručnjaka (nutricionista, dijetetičara) ili iz kompetentne literature pisane od pomenutih specijalista.