Konflikti

blog-slika1.jpg

Konflikti (reč čije značenje potiče iz latinskog jezika i originalno znači udar, sukob), predstavljaju deo svakodnevnih ljudskih odnosa. Mogu se ispoljiti na različite načine: sukob mišljenja, nesuglasice, rasprava, svađa, polemika... Ljudi ulaze u sukobe sa drugim osobama, timovima ili grupama. U sukobu mogu biti i cela odeljenja, organizacije, zajednice. Konflikti se pojavljuju u porodici, na poslu, u slobodnom vremenu sa prijateljima, sa ljudima koje volimo i sa ljudima koje manje voilmo, sa nadređenima i sa našim potčinjenim i kolegama,ali oni ne moraju nužno biti negativna pojava. Konflikti su ponekad faza zajedničkog ili pojedinačnog napredovanja. Zato ih treba prihvatiti kao deo životne dinamike i naučiti efikasne načine njihovih rešavanja i prevazilaženja.

Konflikt je psihološko, lično i subjektivno iskustvo , pošto ga svaki pojedinac može sagledati na drugačiji način, a i različito upravljati njime. U psihološkom smislu, do konflikta dolazi kada se jedan motiv suptrotstavi nekom drugom motivu. Uzrok konflikta može biti u samoj osobi, na primer kada je neka želja nespojiva sa moralnim principima te osobe.

Konfliktnu situaciju može predstavljati dilema u kojoj od dva privlačna cilja treba da se odlučimo samo za jedan. Proces odlučivanja može da traje veoma dugo i može biti dosta mučan. Ovo je situacija kada se nekome dopadaju dve devojke, a trebalo bi da se odluči za jednu.

Potpuno suprotan slučaj je kada čovek mora da bira između dve neprijane stvari. Pitanje je samo koje je “zlo” veće, a koje podnošljivije. Na pimer, kada nekoga ne želimo da lažemo, a ne želimo ni da kažemo istinu koja nije povoljna. Snaga „nemogućih“ izbora može biti veoma jaka tako da ljudi imaju tendenciju da “beže” iz sutuacije. Tako se i dešava da jedan “beži u bolest”, a drugi u “san”. Bolest čoveka čini nesposobnim i ranjivim, ali sa druge strane – bar malo sigurnijim jer je uspeo da se udalji od izbora kojeg ne želi da napravi. Ovo su ekstremne situacije koje mogu voditi različitim psihosmoatskim ili neurotskim poremećajima, jer je čovek reko sposoban da opstane u tako nepijatnim (konfliktnim) situacijama.

Poseban tip konflikta nastaje kada prema jednom istom objektu ili pojavi istovremeno postoji privlčnost i odbojnost. Ovo može biti veoma intenzivan sukob. Tipična situacija je kada neko mnogo voli da jede, ali ne želi da se ugoji, ili kada neko želi da vozi bicikl, a strašno se plaši da će pasti. Primer bračnog konflikta srećemo kod parova koji se mnogo svađaju i čine jeno drugom život gotovo nepodnošljivim, a opet se stalno vraćaju jedno drugome jer osećaju da ne mogu jedno bez drugog. Podjednako težak konflikt mogu stvoriti nesporazumi na radanom mestu ili u školi. Osobe ulažu veliki trud i napor da nešto nauče ili doprinesu, no bez obzira na sve probleme sa kojima se bore, nisu u mogućnosti da napuste tu situaciju. Konflikti nastali u ovakvim okolnostima mogu voditi ozbiljnim poremećajima i psihosomatskim oboljenjima.

Rešavanje konflikata može predstavljati vid životnog napredovanja, što ima pozitivan uticaj na razvoj ličnosti. Suočen sa sukobima, čovek ulaže dodatan trud ne bi li rešio konfliktnu situaciju. Aktivirajući posebne snage, usvaja nove veštine i razvija svoje sposobnosti. Naš narod zato i ne kaže slučajno: “Muka me naterala da naučim”.

Konfilkt se nekada može razreštiti promenom načina pristupanja problemu. Nije retka situacija u kojoj ne uspevamo da postignemo željeni rezultat ustaljenim načinima reagovanja na neki problem i držeći se svojih uobičajenih principa. Nekad je korisno potpuno promeniti svoj stav, a samim tim i pristup. Recimo, ako nas prijatelj zamoli da pođemo na neki muzički koncert, a ta vrsta muzike se nama uopšte ne dopada, to nas može činiti nezdovoljnima. Međutim, ako se dominantno orijentišemo na to da će naš prijatelj biti srećan i da će kvalitet prijateljstva dobiti novu dimenziju ili da će na koncertu biti drugih zanimljivih okolnosti - možemo uspešno zanemariti prvobitan dominantan stav da ćemo se grozno provesti pošto izbor muzike nije adekvatan.

Jedan od načina izlaska iz konflikta je i svesna zamena cilja. Neko ko se ne ističe lepotom, može se istaći snagom ličnosti, šarmom, uspesima na intelektualnom planu ili u sportu. Razni ciljevi vode dokazivanju i isticanju lične vrednosti.

Međutim, nekada je životna prepreka toliko sanžana i uporna da se ne može prevazći ni ulaganjem dodatnog napora, niti promenom pristupa problemu, kao ni svesnom zamenom cilja ili na neki drugi indirektan, a prihvatljiv način. Tada psiha može upotrebiti različite “mehanizme odbrane” kojima je cilj da veštački eliminišu ili ublaže stanje koflikta.

Dugotrajna ili uporna frustracija i nemogućnost rešavanja konflikta, može prouzrokovati agresivno ponašanje. U tom slučaju se javlja želja za borbom i povređivanjem. Kada se desi da je nemoguće ispoljiti agresiju prema osobi koja je osnovni uzrok problema - agresija se pomera na osobu koja je pristupačnija, a nije direkni krivac za ono što nas uznemirava. Zbog nerešenih konflikata ljudi mogu postati rigidni i kurti. Tako, izmoreni neuspehom, često počinju da ponavljaju iste neefikasne modele rešavanja sukoba (žestoke svađe, upotreba fizičke sile i slično)

Zbog svega ovoga, sa svojim konfliktima se moramo blagovremeno suočavati i iznalaziti adekvatne modele njihovih rešavanja i prevazilaženja. Probajte neku od ovih metoda i nikada ne odustajte od mirnog i efikasnosnog rešenja, koje će se uvek naći ukoliko budete dovoljno strpljivi i mudri.

Sanja Perić

Master psihog Sistemski psihoterapeut, EMDR terapeut